DIJABETIČKA BOLEST STOPALA, TJELESNA AKTIVNOST I TJELOVJEŽBARedovita tjelesna aktivnost važna je za očuvanje zdravlja i dobrog općeg osjećanja svih ljudi, a kod osoba sa šećernom bolesti tipa 2 je i sastavni dio liječenja. Tjelesna aktivnost pomaže u regulaciji šećera u krvi, u smanjenju/ održavanju tjelesne mase, poboljšanju zdravlja srca i krvnih žila, a može poboljšati raspoloženje, smanjiti stres i tako povećati kvalitetu života, bez obzira o kojem se tipu šećerne bolesti radi.
Američka dijabetička udruga za većinu odraslih osoba sa šećernom bolesti preporučuje 150 minuta ili više tjelovježbe umjerenog do jakog intenziteta tjedno, raspoređenih u najmanje 3 dana tjedno, s ne više od 2 uzastopna dana bez aktivnosti.
Za odrasle osobe sa šećernom bolesti preporučuju se vježbe otpora, 2-3 puta tjedno, neuzastopnim danima.
Trening fleksibilnosti i trening ravnoteže preporučuje se 2-3 puta tjedno za starije osobe sa šećernom bolesti.
Preporuke za tjelesnu aktivnost (svaki pokret izazvan kontrakcijom mišića) i vježbanje (tjelesna aktivnost usmjerena na poboljšanje kondicije ili funkcionalnih/ motoričkih deficita) trebaju biti prilagođene specifičnim potrebama svakog pojedinca, ovisno o kojim se oštećenjima radi, odnosno o njegovim mogućnostima.
Vježbe mogu biti korisne za osobe s dijabetičkim stopalom za poboljšanje posljedica oštećenja živaca kao i smanjenog protoka krvi povezanog sa šećernom bolesti. Vježbanje može poboljšati cirkulaciju, ojačati mišiće i kosti stopala te pomoći u održavanju raspona pokreta i fleksibilnosti. Važno je izvoditi vježbe koje su sigurne.
Terapija vježbanjem može smanjiti rizik za razvoj rane na stopalu Oštećenje živaca može dovesti do ograničene pokretljivosti zglobova, deformacija stopala ( s promjenom oblika), promjena u mišićima stopala, poremećaja ravnoteže, držanja, hodanja, nestabilnosti pri stajanju i hodanju, smanjenog osjećaja položaja udova ( propriocepcija), poremećaja živčano-mišićne koordinacije i promijenjene biomehanike, što sve povećava rizik za padove, prijelome i razvoj rane na stopalu. Kod osoba s dijabetičkim stopalom pritisci na tabane se mijenjaju, i pri hodu i stajanju, a na mjestima gdje su najveći mogu se razviti rane.
Studije su pokazale da terapija vježbanjem može smanjiti rizik za razvoj rane na stopalu kod osoba sa šećernom bolesti. Vježbe treba usmjeriti na korekciju tjelesne ravnoteže, krutog držanja i biomehanike. Ove vježbe treba provoditi pod vodstvom stručnog tima u specijaliziranim ustanovama.
Koje su vježbe dobre za stopala s oštećenjem živaca?Nježno istezanje, poput okretanja gležnja i istezanja listova, može poboljšati fleksibilnost i protok krvi. Vježbe ravnoteže, poput stajanja na jednoj nozi, pomažu u sprječavanju padova, a aerobne vježbe s malim opterećenjem ( opterećenje vlastitim tijelom), poput hodanja ili plivanja, izvrsne su za cjelokupno zdravlje i cirkulaciju.
OPREZ PRI AKTIVNOSTIMA S VELIKIM OPTEREĆENJEM
Za osobe s oštećenjem živaca mogu biti opasne naporne ili dugotrajne aktivnosti uz opterećenje vlastitim tijelom, kao što su hodanje na velike udaljenosti, trčanje na traci za trčanje, skakanje, vježbe na vrućini ili hladnoći.
Ne zaboravite odabrati odgovarajuću obuću!!
OŠTEĆENA CIRKULACIJA i VJEŽBANJE
Šećerna bolest je glavni rizični čimbenik za razvoj bolesti arterija ( krvne žile koje nose kisik i hranu u sve dijelove tijela), jer ubrazava aterosklerozu ( stijenke arterija postaju krute i zadebljane)).
Osobe s oštećenjm krvnih žila nogu (periferna arterijska bolest) zbog jakih bolova u listovima nogu moraju pri hodu zastati i odmoriti se (intermitentna klaudikacija). Mišići stopala imaju veću osjetljivost na umor, a to smanjuje hodnu prugu i dnevnu tjelesnu aktivnost. Glavna preporuka za ove osobe je da hodaju što više, najmanje 30 minuta tri puta tjedno, jer time značajno poboljšavaju svoju sposobnost hodanja i kvalitetu života. Istovremeno oštećenje živaca može smanjiti simptome, sve do gubitka boli, pa osobe s perifernom arterijskom bolesti ne moraju imati bol ni pri hodanju, ni u mirovanju.
Ne zaboravite održavati ciljne vrijednosti šećera u krvi, ne konzumirajte alkohol I ne pušite.
Svakodnevno pregledavajte svoja stopala I provodite redovitu njegu.
Jednom godišnje obavite sveobuhvatni liječnički pregled stopala, a češće ako ste u riziku za razvoj rane.
IZVORI:
1. Colberg, S.R. et al. (2016) Physical Activity/Exercise and Diabetes: A Position Statement of the American Diabetes Association. Diabetes Care, 39, 2065-2079.
https://doi.org/10.2337/dc16-1
2. Francia P et al. Management of daily physical activity and diabetic foot prevention. Italian Journal of Anatomy and Embryology, 124(1), 87–103. Retrieved from https://oajournals.fupress.net/index.php/ijae/article/view/1701
3. Francia P et al. Diabetic foot prevention: the role of exercise therapy in the treatment of limited joint mobility, muscle weakness and reduced gait speed. Ital J Anat Embryol [Internet]. 2015 Aug. 3 [cited 2025 Jun. 15];120(1):21-32. Available from: https://oajournals.fupress.net/index.php/ijae/article/view/1297
4. Francia P, Gulisano M, Anichini R, Seghieri G. Diabetic foot and exercise therapy: step by step the role of rigid posture and biomechanics treatment. Curr Diabetes Rev. 2014 Mar;10(2):86-99. doi: 10.2174/157339981066614050711253
6. PMID: 24807636; PMCID: PMC5750747.
5. Gabriel, A., Ridge, S.T., Birth, M. et al. Local and non-local effects (on the posterior chain) of four weeks of foot exercises: a randomized controlled trial.Sci Rep 14, 22000 (2024). https://doi.org/10.1038/s41598-024-71585-y
6. Giacomozzi C et al. Walking strategy in diabetic patients with peripheral neuropathy. Diabetes Care. 2002 Aug;25(8):1451-7. doi: 10.2337/diacare.25.8.1451. PMID: 12145249.
7. Hakami F. et al.. Physical activity/exercise and diabetes: a review statement of the American Diabetes Association. International Journal of Medicine in Developing Countries. 2024 DOI:10.24911/IJMDC.51-1710972258
8. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S149926712500022X
9. Hudec M. Biomehanika dijabetičkog stopala // Dijabetičko stopalo. Zagreb: Medicinska naklada, 2002. str. 328-x
10. Khan KS, Andersen H. The Impact of Diabetic Neuropathy on Activities of Daily Living, Postural Balance and Risk of Falls - A Systematic Review. J Diabetes Sci Technol. 2022 Mar;16(2):289-294. doi: 10.1177/1932296821997921. Epub 2021 Mar 14. PMID: 33719603; PMCID: PMC8861804.
11. Kirwan JP, Sacks J, Nieuwoudt S. The essential role of exercise in the management of type 2 diabetes. Cleve Clin J Med. 2017 Jul;84(7 Suppl 1):S15-S21. doi: 10.3949/ccjm.84.s1.03. PMID: 28708479; PMCID: PMC5846677.
12. Metelko Z, Brkljacić Crkvencić N. Prevention of diabetic foot. Acta Med Croatica. 2013 Oct;67 Suppl 1:35-44.PMID: 24371974 Croatian.
13. Matos M, Mendes R, Silva AB, Sousa N. Physical activity and exercise on diabetic foot related outcomes: A systematic review. Diabetes Res Clin Pract. 2018 May;139:81-90. doi: 10.1016/j.diabres.2018.02.020. Epub 2018 Feb 23. PMID: 29477503.
14. Sheahan H et al. Differences in the daily activity of patients with diabetic foot ulcers compared to controls in their free-living environments. Int Wound J. 2017 Dec;14(6):1175-1182. doi: 10.1111/iwj.12782. Epub 2017 Jul 13. PMID: 28707412; PMCID: PMC7949656.
15. Sheri R. et al. Physical Activity/Exercise and Diabetes: A Position Statement of the American Diabetes Association. Diabetes Care 1 November 2016; 39 (11): 2065–2079. https://doi.org/10.2337/dc16-1728